U odjelu knjževnosti Muzeja Hercegovine Mostar – spomen kući Svetozar Ćorovć upriličena je promocija knjige ‘Semiotika Bosne – Etnofaulizam, nasilje i strah u krivotvorinama hegemonije’ čiji je autor prof.dr. Senadin Lavić.
Uz njega o knjizi i temama koje ista obrađuje govorili su doc.dr. Abdel Alibegović i prof.dr. Amer Osmić. Uvodni govor i pozdravne riječi prisutnima uputio je direktor Muzeja Hercegovine Mostar Asim Krhan.
“Knjiga se bavi problemom znakova koji bitno određuju ono što je bosansko, međutim imamo jedan povijesni problem da su znakovi svega bosanskog prilično krivotvoreni. Mi se danas nalazimo u ulozi ljudi koji znanstvenim sredstvima trebaju te krivotvorene znakove raskrinkati i vratiti ih u semantično – pragmatični okvir koji nama današnjima omogućava da konstruiramo svoj budući život.
Znakovi koje smo naslijedili npr. riječ kakva je Bosna, bosansko biće, bosanska povijest, bosanska kultura, bosanska zemlja prilično su koruptirani interpretacijama iz Beograda i Zagreba. Te interpretacije su bile prilično proizvoljne, netačne i naginjali su jednom izvjesnom ideološkom konceptu iza koga se krila ideja hegemonije nad Bosnom i Hercegovinom ili pokušaja da se Bosna i Hercegovina prikaže samo kao dio srpskog ili hrvatskog svijeta, odnosno Bosna i Hercegovina nema svoju supstancijalnost, nema ništa iz sebe što izvire nego sve svoje što ima ovisno o srpskom ili hrvatskom elementu interpretacije.
Mi danas okrećemo ploču i kažemo da Bosna povijesno, kulturološki, politički, pravno itd. ima svoju crtu, ima svoju supstanciju, mi smo dužni koji živimo ovdje da čuvamo tu supstanciju. ‘Semiotika Bosne’ je čin, jedan znastveno – istraživački čin da se Bosna čuva u njenom povijesnom kapacitetu i da se oslobodi od hegemonijskih pokušaja njenog krivotvorenja”, izjavio je Lavić.
“Otvorili smo neka ključna polja koja je profesor Lavić opisao u svom djelu. Nije to prvo djelo koje se bavi, koje nastoji da problematiku Bosne otvara na poseban način. Govorili smo o pojmovima etnofaulizam, antibosanstvo, debosnizaciji itd. Sva ta tematika koja je satkana u pet poglavlja ove knjige ide u smjeru da se govori o budućnosti Bosne, da se prevaziđu sve poteškoće koje su pred bosanskohercegovačkim društvom”, rekao je Alibegović.
“Knjiga je svojevrsni nastavak onoga što prof. Lavić istražuje 30 godina. Posljednja knjiga prije ‘Semiotike Bosne’ bila je ‘Diskurs o bosanstvu’ u kojoj je opisan pojam bosanstva kao političko – administrativnog – integrativnog identiteta svih etničkih skupina u Bosni i Hercegovini. ‘Semiotika Bosne’ opisuje značaj pojma Bosne i kako je on integrativni faktor za sve tri etničke grupe u Bosni i Hercegovini.
Raskrinkava određene dimenzije koje se tiču mitologije koju smo stvorili u našem povijesnom prostoru Bosne i Hercegovine. Knjiga je svojevrsni pandan mišljenju onoga što zapravo Bosna jeste, onoga što zapravo Bosna nosi i onoga što bi trebalo, pogotovo mladi naraštaji da pročitaju. Ne kažem da se svi trebamo složiti sa prof. Lavićem, ali on otvara diskusiju i to je ključna stvar, kroz knjigu raspravlja sa onim ko čita knjigu. U Bosni i Hercegovini je čitalačka kultura je na jednom iznimno niskom nivou i upravo kroz riječi koje prof. Lavić koristi, mi bismo željeli da povećamo čitalačku kulturu, odnosno da se što više primarno mladih ljudi bavi Bosnom na onaj način kako se i prof. Lavić bavi, a to je znanstveno – argumentiran način.
Ovo je prije svega pozivnica mladom naraštaju da više čita i da se suočava u jednom znanstvenom diskursu sa pojmovima koje prof. Lavić, u ovom slučaju, analizira kroz ovo djelo koje ima znakovit naslov ‘Semiotika Bosne’.
Kada gledamo sa stanovišta akademske zajednice, uloga nas kao znanstvenika jeste da ponudimo određene teorije, određene stavove i da onda slušamo mišljenje javnosti. Ta javnost uključuje i akademsku zajednicu koja je svakako dobrodošla da analizira knjigu i da onda možemo diskutirati kao jedno bosanskohercegovačko društvo, o stavovima pro et contra i to je poziv. Mi imamo jednu intelektualnu pozivnicu prof. Lavića na raspravu o tome šta znači Bosna, šta znači bosansko znakovlje koje je kroz povijest, nažalost, u mnogim slučajevima zloupotrebljeno, a zloupotrebljeno je pogotovo danas u doba u kojem živimo, da se sve ono što je bosansko predstavlja kao nešto što je nečije drugo, a zapravo je autohtono – bosansko”, zaključio je Osmić.
U muzičkom dijelu programa nastupio je Mirsad Pilav s polaznicima škole harmonike iz Jablanice koji su prisutne razveselili izvedbama. Prisutni su nakon promocije, knjigu mogli kupiti po promotivnim cijenama uz potpis autora.
